11.960 km2 (21% hrvatskog teritorija).
855.000 stanovnika (20% hrvatske populacije).
1246 otoka, što je podatak koji Hrvatskoj daje za pravo da se naziva „zemljom tisuću otoka“.
Od osam nacionalnih parkova koliko ih Hrvatska ima, četiri se nalaze u Dalmaciji: Kornati, Krka, Paklenica i Mljet.
Dalmacija vrvi od kulturnih spomenika pod zaštitom UNESCO-a: Šibenska katedrala sv. Jakova, Dioklecijanova palača u Splitu, gradske jezgre Trogira i Dubrovnika te Starogradsko polje na Hvaru.
Dalmacija je odličan izbor za sve ljubitelje sunčanja, jer tijekom godine ima oko 2715 sunčanih sati. Rekorder po tom pitanje u otok Hvar, gdje je prosjek nevjerojatnih 2726 sunčanih sati.
Svjetski poznata hrvatska autohtona pasmina. Ime je dobila po Dalmaciji. Ali to ste već zaključili i sami...
Biser Jadrana, kako ga je proznao engleski pjesnik Lord Byron. Dubrovački stari grad važi za jednu od najatraktivnijih svjetskih turističkih lokacija, a mogli ste ga prepoznati i u „ulozi“ King's Landinga u seriji „Igra prijestolja“. Odnedavno je i kulisa za snimanje čuvenog serijala „Star Wars“.
Najveći dalmatinski grad čiju jezgru čini Dioklecijanova palača iz 4. stoljeća.
Po Ivanu Vučetiću sa Hvara, koji je 1891. izumio daktiloskopiju te tako udario temelje moderne forenzike, nazvan je krater na Mjesecu. Krater je dobio još jedan Hrvat, znanstvenik Andrija Mohorovičić.
Perajar iz porodice tuljana, iznimno ugrožena vrsta sisavca koja obitava u Jadranu.
Zadarska turistička atrakcija posebna po tome što se radi o prvim orguljama koje „svira“ more. Dođete li na orgulje u sumrak svjedočit ćete najljepšem zalasku sunca na svijetu. Tako ga je barem nazvao Alfred Hitchcock.
Nekada jedan od najboljih europskih i svjetskih košarkaša rođen je u Šibeniku, prvom samorodnom hrvatskom gradu (prvi put spomenut 1066. godine).
Najpoznatiji brend džepnih svjetiljki izumio je Ante Maglica sa otoka Zlarina.
Najpoznatija dalmatinska plaža nalazi se u mjestu Bol na otoku Braču. Oblik plaže mijenja se ovisno o vjetru.
Prvi grad na svijetu koji je dobio javnu rasvjetu na izmjeničnu struju je Šibenik (1895.), u čijoj je blizini hidroelektrana proradila svega dva dana nakon one na slapovima Nijagare.